Globalni ekonomski izgledi od 2024. do 2027. godine ostaju neizvesni zbog previranja u finansijskom sektoru, nivoa inflacije i sukoba u Ukrajini. Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđao je usporavanje globalnog rasta, sa padom sa 3,4% u 2022. na 2,8% u 2023. i dalji minimalan rast u 2024. godini. Očekuje se da globalna inflacija padne sa 8,7% na 7,0%, ali se osnovna inflacija verovatno neće vratiti na ciljani nivo pre 2025. godine.
U takvom okruženju, predviđa se da će globalno solarno tržište dostići značajnu prekretnicu od 400 GW u 2024. godini, što predstavlja rast od 17% u odnosu na očekivanih 341 GW u 2023. godini. Između 2024. i 2027. godine, vodeća solarna tržišta – Kina, Sjedinjene Američke Države i Indija – činiće 51-57% globalne potražnje za solarnom energijom, u odnosu na 58% u 2023. godini.
Očekuje se da će Kina predvoditi solarno tržište, sa instalacijama koje će dostići 161 GW u 2024. i predviđeni rastom na 211 GW do 2027. godine. Strategija Kine ima za cilj povećanje proizvodnje obnovljive energije za 50% do 2025. godine. Plan je da udeo potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora bude 33% do 2025. godine, u odnosu na 28,8% u 2020. godini, pri čemu će većina dodatne potrošnje energije biti iz obnovljivih izvora.
U slučaju Sjedinjenih Država, one će nastaviti sa širenjem solarne energije, podstaknute Zakonom o smanjenju inflacije (IRA) i produženjem poreskog kredita za investicije do 2032. godine. Projekcije pokazuju porast sa 42,1 GW u 2024. na 63,5 GW do 2027. godine. Čak i u najgorem scenariju, očekuje se rast na 41,3 GW, sa mogućim porastom na 85,7 GW u najoptimističnijem slučaju.
Projekcije rasta solarnog tržišta prema scenarijima
TOP 20 tržišta za nove instalacije PV solarnih panela 2023-2027
Izvor: https://www.solarpowereurope.org/insights/outlooks/global-market-outlook-for-solar-power-2023-2027/
Prema srednjem scenariju, očekuje se da će 20 vodećih tržišta solarne energije instalirati po najmanje 10 GW između 2023. i 2027. godine. Ovo predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu godinu kada se očekivalo da će samo 17 tržišta dostići ovaj prag. Raspon novih kapaciteta značajno varira, od 873 GW u Kini do 12 GW u Saudijskoj Arabiji, što ukazuje na različite nivoe rasta tržišta i ulaganja.
Dok lista 20 vodećih tržišta solarne energije ostaje uglavnom nepromenjena u odnosu na prethodnu godinu, postoji jedna značajna zamena: Velika Britanija se vratila na listu na 19. poziciji, zamenivši Vijetnam, koji je prethodno bio na 16. mestu. Da bi se kvalifikovali za prvih 20 tržišta, zemlje sada moraju imati kapacitet od najmanje 12 GW, u poređenju sa 8 GW prethodne godine.
U visokom scenariju, očekuje se da će Kina instalirati impresivnih 1,008 GW, probijajući nivo od 1 TW. Prema srednjem scenariju, Kina će instalirati više kapaciteta nego sledećih 16 zemalja zajedno i više od tri puta u odnosu na ono što se očekuje da će Sjedinjene Američke Države instalirati u istom periodu. Kolektivno, očekuje se da će 20 vodećih tržišta priključiti na mrežu 1,8 TW, što čini 83% ukupnog projektovanog kapaciteta. Ovo predstavlja značajno povećanje u odnosu na prethodne procene, odražavajući rastuću posvećenost solarnoj energiji.
Čak i prema niskom scenariju, očekuje se da će 20 vodećih tržišta dodati 1,5 TW, dok se u visokom scenariju očekuje da će premašiti nivo od 2 TW sa 2,2 TW do 2027. godine. Ove projekcije naglašavaju robustan rast tržišta solarne energije, potpomognut sve većim političkim i ekonomskim podsticajima.
Države su pod sve većim pritiskom da se suoče sa klimatskom krizom, jer se ekstremni vremenski događaji sve češće javljaju i utiču na veći deo stanovništva širom sveta. Cilj članica G7 saveza, od 1 TW solarne energije, je političko priznanje ključne uloge koju solarna energija igra u smanjenju globalnih emisija. Solarna energija se ne posmatra samo kao alat za borbu protiv klimatskih promena, već i kao sredstvo za stvaranje lokalnih radnih mesta i osiguranje energetske sigurnosti.
Prognoza za 20 vodećih tržišta solarne energije je pretežno pozitivna, sa samo tri zemlje koje se suočavaju sa potencijalnim izazovima i sa svim, osim jedne, kod koje se očekuje da će imati dvocifrene stope godišnjeg rasta. Ova optimistična prognoza odražava potvrdu potencijala solarne energije i prikazuje sve veća ulaganja u ovaj sektor.
Razvoj tržišta solarne energije u Srbiji
Solarne elektrane su do pre dve godine imale ukupno 20 MW (0,02GW), ovde godine prvi put je prebačeno preko 100 MW (0,1GW), dok se do kraja godine očekuje dostizanje oko 150 MW (0,15GW).
U Ministarstvu rudarstva i energetike navodi se da se Srbija nalazi u procesu donošenja i usvajanja strateških dokumenata, koji će u procesu energetske tranzicije, odrediti smer i dinamiku promena u energetskom sektoru. Ciljevi su definisani kroz Integrisani nacionalni plan za energetiku i klimu do 2030. godine (u kome su sadržane i projekcije do 2050. godine) i novu Strategiju za razvoj energetike do 2040. godine (takođe sadrži projekcije do 2050. godine).
Integrisani plan predstavlja prvi strateški dokument koji na jedinstven način sagledava energetsku i klimatsku problematiku, a oba strateška dokumenta data su na usvajanje. Ciljevi integrisani kroz ova dokumenta obuhvataju značajno povećanje energetske efikasnosti, povećanje udela obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije na 45% i smanjenje emisije štetnih gasova za 40,4% u odnosu na 1990. godinu. Projekcije za tržište solarne energije u bližoj budućnosti, kako u Srbiji, tako i globalno, ističu značajan rast. Političke i ekološke implikacije ovog rasta su duboke, nudeći obećavajući put ka smanjenju globalnih emisija i poboljšanju energetske sigurnosti. Kako zemlje nastavljaju da ulažu u solarnu energiju, budućnost globalnih energetskih tržišta postaje sve svetlija.